Obrazovanje je temelj društva i društveno je uslovljeno. Kroz njega se jačaju ekonomski, politički i društveni kapaciteti. Ulaganje u obrazovanje je uvijek sigurna investicija. Da li to važi i za našu državu? Ne bih rekao.

"Pametnom i znak je dovoljan dokaz,"

Poznato je da svaka država koja ulaže u svoje obrazovanje nije slučajno bogata država; tako primjerice možemo spomenuti skandinavske zemlje koje imaju jedne od najboljih obrazovnih sistema, a uz to i visoke plate i visok ekonomski standard. Obrazovanje i ekonomski rast uvijek idu zajedno.

Koji su glavni preduvjeti za uspješan obrazovni sistem?

-Visoke plate obrazovnim radnicima.

Sa visokim platama, nastavnici su motivisani za rad, ne moraju raditi dodatne poslove da bi opstali, te se fokusiraju na svoj rad kako bi bili kreativni u nastavi, mogli se potpuno posvetiti svom zanimanju, pripremati se mirno za naredni školski dan, umjesto da razmišljaju o tome koliko će dodatnog posla imati poslije škole i da na kraju dana dođu kući iscrpljeni.

Uprkos svemu navedenom, naša država je u ovih 34 godine odlučila da naše obrazovanje stavi na totalnu rasprodaju ili likvidaciju sa potpunim degradiranjem nastavničke profesije i stavljanjem niske cijene na istu. „Povećali smo platu u obrazovanju za 5%“ Istorijsko povećanje! Ne, vi niste povećali plate, vi stavljate obrazovanje na totalnu rasprodaju!

Trenutna plata zaposlenih u obrazovanju ne dostiže

metaforički "čak ni za čips."

Plate u obrazovanju od osnivanja države pa do danas trebale su eksponencijalno rasti svake godine: 22=4, 42=8, 82=16, 162=32. Ako ne eksponencijalno, neka bude linearno povećanje: 2+2=4; 4+2=6; 6+2=8..., jer ovo je najvažnija društvena grana. Nažalost, to se nije desilo i ne dešava se. Također, prema mnogim parametrima i statistikama, ulaganje u nauku i naučna istraživanja i njihov udio u BDP-u, koji je mizerni u našoj državi, stavlja našu državu u poziciju da bude predstavljena kao obična kap u ukupnom naučnom i istraživačkom svjetskom okeanu.

S druge strane, u pokušaju da opravdaju mizerno povećanje plata, neki laici smatraju da plate nastavnika trebaju biti iste, a ne povećane jer nastavnici ne rade tokom ljeta i zimskog raspusta. To je osnovno nepoznavanje psihologije učenja. Neko je izmislio raspust da se rekapituliraju rezultati učenja tokom školske godine. Da se odmoriti mozak od učenja i da "legne" znanje.

Na kraju teksta dobićete pitanje koje trebate postaviti svom djetetu, a ako vam odgovori potvrdno, onda možete tražiti od nastavnika da rade tokom ljeta i zime.

Lično smatram da čak i da povećate platu 100%, ne možete se odužiti nastavnicima za to što će vaše dijete biti pismeno, znati rješavati zadatke, poznavati biologiju, geografiju, govoriti strane jezike, biti digitalno pismeno itd.

Koja je idealna "utopistička plata"?

Plata u obrazovanju treba biti, recimo, 1500 eura neto plaća, na svim nivoima obrazovanja. Samo tako možete zadovoljiti ekonomske potrebe nastavnika i imati nešto za rješavanje stambenih pitanja, odmor, rekreaciju itd. Inače će trend manjka kadrova posebno u predmetnoj nastavi u školama nastaviti, o čemu smo svjedoci u današnjoj situaciji gdje ne možete naći matematičare, geografe, hemičare i druge slične profesije za rad u školama.

Gdje ćemo naći finansije za tako visoke plate?!!

Samo povećanje plata zaposlenih u obrazovanju donijeće ekonomski rast i razvoj, ali svakako treba postaviti visoke kriterije za učenje na svim nivoima obrazovanja da bi povećanje plata bilo efikasno i efektivno. Djetinjasto je tražiti ekonomski rast bez povećanja ulaganja u nauku i obrazovanje. Ili željeti povećanje ekonomije sa niskim platama u obrazovanju i slabim učešćem BDP-a u naučnoj istraživačkoj djelatnosti. Prirodni resursi i bogatstva donose najveći rast ekonomije, a oni se najefikasnije i najeftikasnije koriste uz nauku i ulaganje u naučne djelatnosti. Šumarski inžinjer može objasniti kako najefikasnije iskoristiti posječenu šumu, geolog gdje pronaći rudu ili iskopaš tunel za autoput na sigurnom terenu, doktor ili hemičar mogu reći koje su najbolji prirodni lijekovi za proizvodnju lijekova, mašinski inžinjer može napraviti liniju za serijsku proizvodnju itd.

• Viši kvalitet na svim nivoima obrazovanja Viši kvalitet obrazovanja proizvest će spremne kadrove da izađu na tržište rada u svim profesijama, posebno ističemo ovo za fakultete koji se tiču nastavničke i školske profesije. Univerziteti trebaju zaoštriti kriterije za polaganje ispita, više prakse, bolju povezanost teorije i prakse, primjenjivost znanja itd. Išao bih čak i dalje sa rigoroznijim poboljšanjem kvaliteta obrazovanja uvođenjem evaluacije ili vrednovanja radnih rješenja u obrazovnom sektoru ili revizijom na svakih 5 godina, uz pravilo da nastavnici koji ne postignu zadovoljavajuće rezultate na evaluacijama imaju smanjenje plata, oduzimanje licenci na određeno vrijeme itd.

• Bolje vaspitanje djece od strane roditelja.

Dobro vaspitano dijete je dar nastavniku. Sa njim se lako radi.

Svjedoci smo da se pola školskog časa gubi u uspostavljanju discipline, a to je rezultat lošeg odnosa u vaspitanju djece od strane roditelja.

"Moje je dijete, ja ću ga vaspitavati, a ne ti nastavniče,"

Ovo su prazne fraze koje roditelji izgovaraju samo usmeno i pokušavaju lišiti nastavnika uloge vaspitača, a isti ti roditelji ne provode ove riječi u praksu. Roditelji, vi ste najveći autoriteti vašem djetetu, iskoristite to da ga pravilno vaspitate tako što ćete provoditi dio dana sa njim. To je najmanje što možete učiniti da pomognete obrazovni sistem u našoj državi.

• Programi rada

Ne treba našem obrazovnom sistemu da se izmišlja topla voda. Ovo se posebno odnosi na bezbroj reformi koje se uvode bez da se vide efekti i efikasnost istih, kao što je npr. uvođenje Kembridž programa koji prema nekim nastavnicima ne odgovara našem obrazovnom tlu. Dobro bi bilo da se vrate stari nastavni programi u školama. Oni su proizveli u prošlosti kvalitetne učenike. "Tim koji pobjeđuje se ne mijenja." Udžbenici koji čine vezu između nastavnika i učenika trebaju poticati kritičko razmišljanje kod učenika i buditi kreativni duh kod nastavnika. Ako se uzimaju elementi obrazovnih sistema iz više država bez adekvatne metodologije, radi se samo copy-paste ili copy-paste i ne može se očekivati uspijeh.

Za kraj, pitanje koje trebate postaviti vašem djetetu:

Da li bi vaše dijete sjedilo u školskim klupama dok napolju vlada paklena vrućina?!

Piše: Safet Bekiroski - diplomirani pedagog