Malo je poznato da je Labuništa, pored svoje bogate istorije, tradicije i kulture, dao i značajna imena makedonskoj književnosti.

Kroz svoju istoriju, Labuništa je iznjedrila autore koji su svojim djelima ovjekovječili život, tradiciju i duh rodnog mjesta.

Fadil Mustafoski – Mustoski (1945) autor je dviju značajnih monografija „Labuništa“ (2005) i „Labuniška hronika“ (2010). Ovim djelima dokumentuje istoriju, kulturnu baštinu, znamenite ličnosti i bogatu tradiciju Labunište, ostavljajući neprocjenjivo svjedočanstvo budućim generacijama.

Murat Labuništi, pored toga što je bio istaknuti revolucionar, ostavio je i poetsko stvaralaštvo, čime se svrstava među značajne književne ličnosti povezane s Labuništom.

Anđelko Krstić (1871–1952), rođen u Labuništu, u svojim pričama i romanu „Trajan“ opisuje iseljenike, pastire, graničare i život ljudi iz Drimkola. Kao bivši iseljenik, iz ličnog iskustva prenosi gorčinu iseljeničkog života i ljubav prema rodnom kraju.

Milisav S. Antonijević – Drimkolski (1910–2001), učitelj i prosvjetni radnik, u svojim djelima „Ognjišta iz Drimkola“, „Granica smrti“ i „Bijes“ piše o teškoćama iseljenika, životnim nedaćama sela, patnjama i nostalgiji za rodnim Labuništem.

Zoran Kovačeski (1943–2008), iako rođen u Jagodini, povezuje svoje korijene s Labuništem. U njegovim romanima „Porodični fresk" i „Letjači na metlama“ dio radnje odvija se u Labuništu, a likovi, iako žive u velikim gradovima, ostaju duboko povezani sa svojim rodnim selom.

Zajednička inspiracija svih njih bila je Labuništa – život među labuniškim sokacima, vrijedni ljudi, iseljeništvo, porodične vrijednosti, običaji i svakodnevica. Zahvaljujući njihovim djelima, duh Labunište ostaje sačuvan i nastaviće da živi kroz generacije.